Velika Morava ima karakteristican karakter koji se menja duz toka. Gornji deo (Stalac - Jagodina) je relativno brz, kamenitog dna, sa brzacima - odlican za mrenu i klena. Srednji tok (Jagodina - Cuprija) postaje sporiji, dublje partije sa kombinacijom smudja, sarana i deverike. Donji tok (Cuprija - usće) je nizijskog karaktera, muljevito dno, idealno za sarana, soma i smudja. Dubine variraju od 2-4 m u plicama do 8-12 m u dubokim virovima.
Morava je poznat po intenzivnom priljudnom ribolovu, posebno kod Jagodine, Cuprije i Svilajnca. Obale su relativno pristupacne duz vecine toka. Vodostaj prati prolecne kise - april i maj su meseci visokih voda. Najtoplija reka u srpskom sistemu - temperatura moze dostici 28 stepeni leti, cime se stimulise intenzivna aktivnost toplovodni ribolovnih vrsta.
Smud je dominantni grabljivac Velike Morave - prisutan od Stalaća do usca, a krupniji primerci love se u dubokim virovima nizvodno od Jagodine i kod Cuprije. Mrena je karakteristicna za brze, kamenitite deonice u gornjem toku - posebno su renomovana pecalista na mrenama izmedju Stalaća i Raznja. Saran je rasprostranjen duz celog toka, a vojvodjanski uticaj u donjem toku daje krupnije primerke. Som je prisutan u dubokim virovima, posebno u donjem toku. Stuka nastanjuje mirne rukavce i bare uz reku. Klen i bela riba su svuda. Deverika je posebno aktivna na mirnim deonicama.
Proleće je odlično za smuda (pre lovostaja) i klena na površinu. Leto je vrhunac mrene u brzacima - mrenski ribolov u junu i julu na feeder je posebna tradicija u Pomoravlje. Jesen je odlicna za smudja koji se aktivno hrani pre zime. Zima je umirena, ali mrnena ostaje aktivna u toplim zimskim periodima.
Na Velikoj Moravi vaze standardni srpski propisi: smud (1.3-30.4), saran (1.4-31.5), stuka (1.2-31.3), mrena (15.4-31.5), deverika (1.4-31.5). Velik deo obale je slobodan za ribolov, ali proverite lokalne table. Osnov: Sl. glasnik RS br. 56/15 i 94/18.